Hrvatski korijeni genija: Teslin život, izumi i besmrtno nasljeđe
Tko je bio Nikola Tesla
Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. u selu Smiljan kraj Gospića, u Lici, na području današnje Hrvatske, koje je tada bilo dio Austro-Ugarske Monarhije i Vojne krajine. Bio je sin srpskog pravoslavnog svećenika Milutina Tesle i majke Đuke (rođene Mandić), za koju se često navodi da je bila izrazito spretna i da je izmišljala male kućanske naprave, što se smatra ranim poticajem dječakovoj mašti.
Školovao se u Gospiću i Karlovcu, a potom je studirao na Politehničkoj školi u Grazu te kratko u Pragu. Tesla je bio izrazito nadaren za matematiku i jezike, a suvremenici su bilježili njegovo neobično pamćenje i sposobnost da složene strojeve zamišlja u glavi prije nego što bi ih nacrtao. Te osobine, kao i njegova kasnije dobro dokumentirana sklonost ritualima i strah od bakterija, dio su javno poznate slike o njemu.
Tesline veze s hrvatskim prostorom činjenica su njegova rođenja i odrastanja u Lici; on sam svoje je etničko podrijetlo opisivao kao srpsko. Upravo zato ga i Hrvatska i Srbija danas isprepleteno svojataju kao dio svoje baštine, a rodna kuća u Smiljanu pretvorena je u memorijalni centar. Više o suvremenim hrvatskim javnim osobama čitatelje upućujemo na priču o uzletu tenisača mladog Ivana Račića i njegove karijere.
Karijera i proboj do svjetske slave
Tesla je profesionalni put započeo u telegrafskim i telefonskim tvrtkama u Budimpešti i Parizu, gdje je radio za europske ogranke Edisonove kompanije. Godine 1884. emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, gdje je kratko surađivao s Thomasom Edisonom. Njihova razilaženja, povijesno poznata kao dio takozvanog "rata struja", proizašla su iz Tesline odanosti izmjeničnoj struji (AC) nasuprot Edisonovoj istosmjernoj (DC).
Ključni proboj došao je sredinom 1880-ih i 1890-ih kada je Tesla razvio sustav višefaznog izmjeničnog motora i prijenosa energije. Njegove patente otkupio je i licencirao industrijalac George Westinghouse, čime je izmjenična struja postala temelj modernih elektroenergetskih mreža. Vrhunac javnog priznanja bila je elektrifikacija Svjetske izložbe u Chicagu 1893. te hidroelektrana na Niagari, koja je dokazala da se električna energija može prenositi na velike udaljenosti.
Tesla je tijekom života prijavio velik broj patenata, a pripisuju mu se doprinosi u području izmjenične struje, indukcijskog motora, bežičnog prijenosa energije, radijskih tehnologija i Teslina svitka. Vrijedi naglasiti da je oko autorstva radija desetljećima vođen pravni spor; Vrhovni sud SAD-a 1943., neposredno nakon Tesline smrti, donio je odluku koja je potvrdila prvenstvo nekih njegovih patenata, no povijesna zasluga i dalje se dijeli s Guglielmom Marconijem.
Manje poznata epizoda njegova rada bio je ambiciozni projekt tornja Wardenclyffe na Long Islandu, zamišljen za bežični prijenos energije i informacija. Projekt je ostao nedovršen zbog gubitka financiranja, što je označilo prijelomnu točku nakon koje je Teslin utjecaj u industriji počeo slabiti.
dobrobiti pranayama disanja
Imovina i poslovi
Iako je Tesla u jednom razdoblju zarađivao znatne iznose od licenciranja patenata, prije svega kroz ugovore s Westinghouseom, umro je u skromnim materijalnim prilikama. Procjenjuje se (i ovo treba shvatiti kao povijesnu procjenu, a ne provjerenu knjigovodstvenu vrijednost) da je u trenucima vrhunca raspolagao značajnim prihodima, no većinu je ulagao natrag u istraživanja i nove laboratorije.
Često se navodi anegdota, koju mnogi povjesničari smatraju vjerojatnom ali ne i potpuno dokumentiranom, da je Tesla pristao poništiti dio svojih kraljevskih naknada (royalty) iz ugovora s Westinghouseom kako bi tvrtki pomogao da preživi financijske teškoće. Ako je točna, ta odluka stajala bi ga, prema raznim retrospektivnim procjenama, golemog bogatstva. Takve brojke valja tretirati kao orijentacijske, jer ovise o tome kako se preračunava vrijednost kroz više od jednog stoljeća.
Posljednje godine proveo je živeći u njujorškim hotelima, ponajviše u hotelu New Yorker, gdje su mu računi često ostajali neplaćeni. U trenutku smrti 7. siječnja 1943. nije ostavio značajnu osobnu imovinu; njegovu ostavštinu, uključujući bilježnice i nacrte, preuzele su vlasti, a velik dio danas se čuva u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Drugim riječima, njegova prava "imovina" nije bila financijska, nego intelektualna.
Privatni život
Tesla se nikada nije oženio niti se zna za njegove dugotrajne romantične veze, što je sam objašnjavao uvjerenjem da bi mu obiteljski život oduzeo energiju potrebnu za rad. Bio je posvećen znanosti do razine koju su suvremenici opisivali kao asketsku, a velik dio vremena provodio je sam u laboratoriju i hotelskim sobama.
Javno su poznate i njegove osobitosti: izražena potreba za redom i brojevima djeljivima s tri, briga oko higijene i straha od mikroba te kasnija privrženost gradskim golubovima, koje je hranio i o kojima je govorio s neobičnom nježnošću. Ti detalji dio su dokumentirane biografije i danas se prepričavaju kao dio njegove legende, no ne treba ih pretvarati u senzacionalističke dijagnoze.
frigg silikonske dude
Unatoč slavi, Tesla je bio i čovjek koji je teško upravljao novcem i poslovnim odnosima, što je pridonijelo tome da kraj života dočeka u relativnoj izolaciji. Ipak, do posljednjih dana ostao je intelektualno aktivan, davao intervjue i najavljivao nove ideje, od kojih su neke bile vizionarske, a neke i nedokazane.
Godina 2026. i što dalje
U 2026. godini Nikola Tesla nije više među živima već više od osam desetljeća, no njegovo ime danas je možda prepoznatljivije nego ikad. Jedinica za magnetsku indukciju nosi naziv tesla, a njegov lik i prezime postali su globalni simbol inovacije, što dodatno pojačava i činjenica da poznata tehnološka kompanija nosi njegovo ime, iako on s njom nema izravne povijesne veze.
Rodna kuća u Smiljanu i tamošnji memorijalni centar i dalje su odredište posjetitelja, a u Hrvatskoj se Teslin lik koristi u obrazovnim i turističkim programima. Istodobno se njegova ostavština njeguje i u Srbiji i u Sjedinjenim Državama, što Teslu čini rijetkim primjerom znanstvenika koji povezuje više nacionalnih baština umjesto da ih razdvaja.
Za budućnost je izvjesno da će se zanimanje za Teslu nastaviti kroz nove knjige, filmove i izložbe, te kroz rasprave o tome koliko su njegove vizije o bežičnoj energiji bile ispred svog vremena. Njegovo nasljeđe nije mjerljivo bankovnim računom, nego činjenicom da elektrane, motori i bežične tehnologije koje danas koristimo počivaju na temeljima koje je postavio dječak rođen u Lici. O drugim domaćim javnim osobama i njihovim karijerama pišemo i u tekstu o karijeri i bogatstvu Marka Perkovića Thompsona.
Pročitajte i: Ivan Račić: mladi tenisač · Marko Perković Thompson: karijera i bogatstvo.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
